Dve godine pre čuvenog obaranja špijunskog aviona U-2 nad Sovjetskim Savezom je oborena još jedna američka špijunska letelica
Tog popodneva, 2. septembra 1958. godine komanda PVO SSSR dobila je obaveštenje da je nepoznata letelica iz Turske ušla u Jermeniju (tadašnji SSSR) kod grada Leninakan (danas Gjurmi) i time povredila vazdušni prostor Sovjetskog Saveza. Bez mnogo razmišljanja stiglo je naređenje da polete lovci Mig-17 i da se uljez sa neba što pre neutrališe.
KNJIGE O VAZDUHOPLOVSTVU MOŽETE PORUČITI SA NAŠEG SAJTA KLIKOM NA SLIKU ISPOD:
Tih turbulentnih godina Hladnog rata izviđački letovi američkih aviona bili su učestali i čarke na nebu Sovjetskog Saveza nisu bile retkost. Animozitet sovjetskih i američkih pilota dodatno je podgrejan nakon brojnih sukoba na korejskom poluostrvu tokom rata Severne i Južne Koreje.
Bez mnogo oklevanja sovjetski piloti Gavrilov, Ivanov, Kučerjev i Viktor Lopatkov poleću na svojim migovima i presreću četvoromotorni turboelisni avion C-130. Preciznom vatrom iz svojih topova pogađaju i obaraju uljeza. Letelica pretvorena u buktinju pada sa neba na oko 55 kilometara severozapadno od Jerevana, glavnog grada Jermenije.
U tom momentu, Sovjeti nisu znali da su oborili Lockheed C-130A-II-LM (60528), verziju transportnog aviona C-130 Hercules namenjenog za elektronsko izviđanje. Avion iz sastava 7406 eskadrile, stacionirane u vojnoj bazi Indžirlik u Turskoj poleteo je na izviđačku misiju leteći paralelno sa tursko-jermenskom granicom. Sa zadatkom prikupljanja obaveštajnih podataka, po planu leta, avion nije trebalo da prilazi granicama SSSR bliže od 100 km.
Poslednje javljanje letelice bilo je iznad turskog grada Trabzona, a razlog njihovog preleta na teritoriju SSSR do današnjeg dana ostao je nepoznat.
Nevoljni da priznaju špijunske aktivnosti letelice, američka ambasada u Moskvi tek 6. septembra predaje notu Ministarstvu spoljnih poslova SSSR sa zahtevom za informacije o “transportnom” avionu C-130 koji je nestao na rutinskom letu sa 17 članova posade.
Odgovor Sovjeta je stigao tek 12. septembra sa šturom informacijom da je pronađena olupina kao i 6 mrtvih članova posade. Tom prilikom, Sovjeti demantuju bilo kakvu ulogu u tom padu aviona, dok američka strana strepi da je 11 pripadnika obaveštajne službe ipak preživelo i da su zarobljeni.
Veo tajne sa sudbine 11 obaveštajaca skinuo je tek 1991. godine Boris Jeljcin koji je potvrdio obaranje, a 1993. godine iskopani su ostaci ostalih članova posade i preneti u SAD.