Razvoj komandno-informacionog sistema

Poljana-D4

4.4.2. Treća etapa razvoja sistema automatizacije kod PVO Suhoputnih (80-te i početak 90-tih godina prošlo veka)

Tekst članka je preuzet iz nove knjige Branislava Kojadinovića i Zorana Vukosavljevića “EŠALON” – Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije koju možete pogledati i poručiti klikom na sliku ispod:

Suhoputni su najviše napredovali u trećoj etapi ma kako se ona loše završila. Pre svega već smo spomenuli da su na samom kraju druge etape ili može se čak reći bez velike greške i početka treće etape dobili nov KIS taktičkog tipa za komandovanje raketnim brigadama sa raketama Krug odnosno  Poljanu-D1. Ovaj KIS je bio daleko bolji od do tada korišćenog sistema Krab (kod nas korišćen kod raketnog sistema PVO Kub, prim. aut).

Tih godina kopnena vojska je radila na jednom megalomanskom pokušaju automatizacije celog bojišta. Projekat Manevr-Kentavr naravno  nije uspeo ne zbog slabih računara na istoku tih godina (nisu bili toliko slabiji uopšte) već zbog para i gubitka političke volje.

Ali zato PVO Suhoputnih nije imala nameru da se odrekne ni jednog njegovog dela koji je bio za nju namenjen. Istina, upravo su ti delovi i bili elita projekata Manevr i Kentavr (data sistem Redut).

Hijerahija je na iznenađenje (ili zapravo ne) koncipirana u osnovi kao dvoslojna za upotrebu na nivou raketnih brigada i nezavisnih ELINT bataljona ali je na nivou fronta imala troslojni oblik, gde je na vrhu hijerahije stajala Poljana-D4 u ulozi komandnog mesta ASURI-ELINT brigade, mada smo uglavnom (pogrešno) navikli da Poljanu-D4 uvek zamišljamo isključivo kao komandno mesto raketne brigade i pod tom Poljanom su na armijskom nivou bili bataljoni Pori-P1, a na divizijskom Pori-P2 .

Sistem Poljana-D4M1 spoljni izgled

Komandno informacioni sistem (KIS) Poljana D4 je obično široko poznat kao komandni  sistem jedinica sa raketama S-300V i tako je postao prepoznatljiv u javnosti. Međutim njegova uloga je bila mnogo šira. Pre svega Poljana-D4 je bila i komandno mesto brigada sa raketama Buk koja je pokrivala armijski nivo i S-300V koji je pokrivao frontovski. Osim sa sistemima Buk i S-300V, Poljana-D4 je komandovala KIS-evima neposredne zaštite brigade preko sistema PU-21 ili kasnije Ranžir.

Integralni deo Poljane-D4 je bio bar jedan ASURI (automatizovani sistem upravljanja radarskom informacijom) Pori-P1. Ono što je međutim malo poznato u javnosti je druga uloga Poljane-D4 . Svaki front je naime imao jednu svoju brigadu ELINT-a koja je pod sobom imala više pomenutih bataljona sa sistemima Pori-P1 (pod njim i ASURI Pori-P2 ). Upravo je Poljana-D4 služila kao brigadno komandno mesto svih takvih bataljona, dakle u tom slučaju trooslojne hijerarhije, sa Pori-P2 kao četnim i Pori-P1 kao bataljonskim nivoima,  a sa Poljanom kao brigadnim nivoom.

Sistem Poljana-D4M1 spoljni izgled

Osim Poljane-D4 iz sistema Kentavr su izvučeni i komandni centri za PVO armije i PVO fronta. Oni su bili vrlo slični, praktično istovetni Poljani-D4 po mnogim elementima, što je uostalom i bilo normalno, jer su sa njima i sarađivali.

Jedan od najvažnijih elemenata Poljane-D4 i sistema Kentavr je bila mogućnost povezivanja sa letećim radarima tipa A-50. Osim toga ovi komandni sistemi po prvi put daju realnu mogućnost saradnje sa teritorijalnom PVO kroz sistem Luč-4 odnosno kasnije Piramida. Tu se prvi put pojavljuje mogućnost takve saradnje. U praksi je ipak bilo malo takve saradnje iz svih mogućih subjektivnih i objektivnih razloga pre svega tereta tih godina.

U kabini upravljanja Poljana D-4M1

Uvođenjem Poljane-D4 kao i srodnih viših komandi iz sistema Kentavr, Suhoputna PVO se napokon rešila sistema Krab-1 i najvećeg dela sistema Vozduh-1P (u našoj vojsci nekada bio u upotrebi kao sistem instrumentalnog navođenja lovačke avijacije, prim. aut) koji su joj dotle služili. Sa svojih 55 praćenih ciljeva koje je primala od radarskih bataljona, borbenih delova, letećih radara, avijacije fronta i više komande i sa po 20 ciljeva koje je davala na svaki od četiri diviziona i na neposrednu zaštitu i  22 cilja sa neposrednim komandovanjem za izbor i gađanje ona je daleko premašila stare oblike. I Poljana-D1 na sistemu PVO Krug je bila zadovoljavajuća iako nešto starija i suštinski oba su bili praktično C2I sistemi.

Poljana-D4 se i dalje koristi u Ruskoj vojsci i dalje modernizuje.  U tom smislu je na prošlogodišnjem sajmu naoružanja i vojne opreme “Armija-2023” prikazana modernizovana “Poljana-D4M1”.

“Današnje tipsko stanje sistema automatizacije nivoa armija- front”

Poljana-D4M1 je nastavak linije automatizovanih sistema komandovanja i upravljanja. Ova mašina se razlikuje od svojih prethodnika, jer ima mogućnost povezivanja sa avijacijom i mornaricom.

Pojašnjeno je da kompleks može da obezbedi odbranu za prostor od 800 x 800 kilometara – unutar tog prostora-sektora se vidi situacija u celini i postavljaju se zadaci za sisteme PVO.

Komandant će moći da vidi koji protivvazduhoplovni raketni sistem ima na raspolaganju i koliko im je raketa ostalo. Razumevajući ovu situaciju, može donositi optimalne odluke, obezbeđujući pouzdano razdvajanje sredstava po ešalonima.

Novu knjigu Branislava Kojadinovića i Zorana Vukosavljevića “EŠALON” – Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije koju možete pogledati i poručiti klikom na sliku ispod: