Osmatračko-akvizicijski radar 64N6 / 91N6 “Big Bird” (Stervjatnik) u sovjetskim i ruskim jedinicama PVO
Autor članka: Zoran Vukosavljević

Radar 64N6E2
Sistemi S-300P(M) i S-400 u sastavu raketnih pukova i brigada, koriste veoma dobar, verovatno i najkvalitetniji mobilni radar na svetu.
Radar nosi oznaku 64N6 “Big Bird” (aut. Stervjatnik), a njegova dalja modernizacija je radar 91N6 kod sistema S-400.
– 64N6 / 91N6 Stervjatnik – osmatračko-akvizicijski radar. Po mnogim ekspertima najbolji ne-stacionarni radar u svetu. Jedino se za SPY-1 (koji se koristi u okviru PVO sistema na AEGIS krstaricama – inače američki “ponos i dika”) – može reći da ima uporedive parametre.
Ako je potrebno izdvojiti jedan deo sistema S-300P(M) i S-400 koji ih čini među najboljim u svetu to je definitivno radar 64N6 Stervjatnik, odnosno 91N6 kod sistema S-400 Trijumf.
Zoran Vukosavljević i Branislav Kojadinović su autori kapitalne studije “EŠALON” – Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije koju možete pogledati klikom na sliku ispod:
Pored preko 5400 (tj 2 x 2700) radarskih faznih reflektora (najveći broj do sada u jednom radarskom sistemu sa radarom sa faznom rešetkom), sistem poseduje 2 antene na istom vertikalnom ramu, janusovske konstrukcije (leđa o leđa, prim. aut). Samim tim, moguće je osmatranje i praćenje ciljeva u dva sektora (međusobno orijentisani pod uglom od 180 stepeni).
Ovakva konfiguracija omogućava preciznije lociranje i bolje praćenje ciljeva pošto se identičan efekat pretrage može realizovati dvostruko manjom brzinom obrtaja antene radara.
Pored toga, usled mogućnosti usmeravanja radarskog snopa kako po azimutu tako i po elevaciji radar poseduje osobinu 3D sektorskog gašenja i usmeravanja radarskog snopa u zavisnosti od toga šta se u sektoru nalazi, tj. da li je u njemu cilj male radarske površine (koga je radi uspešnog praćenja potrebno ozračiti većom količinom energije ili ometač čiji signal je potrebno anulirati gašenjem prijemnika).
Sistem je u stanju da detektuje 300 ciljeva i da vrši praćenje 12 po sektoru pretrage (ukupno 24). Jako zanimljiv režim rada predstavlja takozvani ‘par-nepar’ režim. Ovde jedna antena sistema skenira sektor tako da anulira ometače, dok pri prolazu istog sektora druga antena (posle rotacije od 180 stepeni) vrši preciznije lociranje ciljeva putem oblikovanja zračenja u uske snopove “pencil beam” koji tačno pogađaju detektovane ciljeve omogućavajući njihovo mnogo preciznije praćenje.
Usled ovako dobrih performansi nije redak slučaj da se jedan 64N6/91N6 koristi kao radar koji opslužuje do 6 diviziona sistema PVO S-300P(M) / S-400 “pomažući” njihovim divizionim radarima u detekciji i praćenju ciljeva (čak i kada se radi o radarima kasnijih generacija).
Istorijat i razvoj jednog nama veoma bliskog raketnog sistema PVO KUB-M možete čitati u knjizi “NEBESKI ŠTIT SA ZEMLJE: SAMOHODNI RAKETNI SISTEM 2K12 KUB-M/KVADRAT” klikom na lisku ispod:
Domet radara u režimu detekcije je 300 – 350 km za avionski cilj, a nešto ispod 200 km za ciljeve smanjene reflektivne površine. Usled mogućnosti visokog stepena usmeravanja dijagrama zračenja sve vrste već detektovanih ciljeva radar može da prati čak i na udaljenostima od 350 km. Zanimljiv detalj je i to da u unapređenjima E1 i E2 ništa nije menjano po pitanju samih radarskih komponenti – isključivo su vršene promene u procesorima za obradu signala čime je srž ovog radarskog sistema ostala ista u periodu od preko 10 godina i najverovatnije se i na dalje neće drastično menjati. Mada performanse verzija E1 i E2 nisu publikovane, procena je da su unapređenja koja su implementirana u sistem omogućila jednovremenu detekciju preko 400 ciljeva i praćenje preko 100.
Ono što je posebno zanimljivo na ovom osmatračko-akvizicijskom radaru je njegova dvostruka janusovska antena, koja se sastoji od 2 radijatora (feed horna) i 2 x 2700 faznih reflektora, koji taj emitovani signal sa radijatora (feed horna) reflektuju u generalnom pravcu zračenja (poput “klasičnih” PESA radara).
Zbog svojih karakteristika i mogućnosti, ali i specifične konstrukcije i načina rada, neki ovaj radar nazivaju “pretkom” AESA radara, a inače potpada pod “prohodni PESA radar”, sa antenskim rešetkama koje naizmenično isijavaju na obe strane.

91N6
Što se tiče režima rada, obično se u literature pojavljuje od 4-6 radnih režima, zavisno o modifikaciji. Ovde ću navesti dostupne podatke o radnim režimima najnovije verzije 91N6, uz raketni sistem PVO S-400 Trijumf.
Knjigu dr Miodraga Gordića i dr Ivana Petrovića “RAKETNI SISTEMI U ODBRANI MALIH DRŽAVA” možete pogledati klikom na sliku ispod
Radarski sistem 91N6 ima 6 režima rada:
M1: kružno osmatranje, rotacija antene 360 stepeni po azimutu, pokrivanje do 14 stepeni po elevaciji
M2: sektorsko osmatranje, rotacija antene 180 x 4,4 stepena (azimut/elevacija)
M3: kombinovano osmatranje, jedna antena radi u režimu M1, druga u režimu M2
M4: sektorsko osmatranje, antena ne rotira, zakošena pod uglom od 40 stepeni ili bez zakošenosti
M5: sektorsko osmatranje, odbrana od projektila, rotacija antene u sektoru od 60 stepeni po azimutu i do 75 stepeni po elevaciji uz zakošenost antene od 0-25 stepeni po elevaciji
M6: sektorsko osmtranja, antena ne rotira, zakošena pod uglom od 20 stepeni ili bez zakošenosti, pokriva sektor od 60 stepeni po azimutu i do 75 stepeni po elevaciji
Radar radi u S-bandu (decimetarski opseg), ali na samoj granici C-banda (mada neki izvori navode da po drugom kanalu radi i u ovom centimetarskom opsegu) sa maksimalnim instrumentalnim dometom do 600 km i maksimalnim dometom detekcije ciljeva odrazne površine od 1 m2 do 338 km.
Preciznost po daljini: 150-200 metara
Preciznost po azimutu: 25 minuta
Preciznost po uglu elevacije: 25 minuta
Radar ima sistem raspoznavanja “svoj-tuđi”, kao i mogućnost određivanja pravca/azimuta aviona nosača aktivnih ometača.
Može otkrivati i pratiti aerodinamičke i balističke ciljeve.
Novu knjigu Branislava Kojadinovića i Zorana Vukosavljevića “EŠALON” – Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije koju možete pogledati klikom na sliku ispod: